 Nakon dvije i pol godine od preuzimanja bivše vojarne u kompleksu Vile Dalmacije, akademik Miroslav Radman napokon može najaviti početak ozbiljnog znanstvenoistraživačkog rada na Mediteranskom institutu za istraživanje života. Nakon prošlogodišnjega spektakularnog otkrića mehanizma “oživljavanja bakterije” Deinococcus radiodurans, u suradnji s Institutom “Ruđer Bošković”, Radman najavljuje i nekoliko epohalnih projekata samog MedILS-a.
Spomenuli ste jedan visoko rizični projekt zajedno s dr. Zoranom Đermanovićem, na kojem biste radili u suradnji s Republikom Kinom. O čemu se tu, zapravo, radi?
Centri budućnosti
- Rano je za izjave o tom projektu. Naime, niti je suradnja zaključena ugovorom, niti je patentna zaštita dovršena. Radi se o biokonverziji energije kroz selekciju novih simbioza. Drugim riječima, vodu ćemo pretvarati u alkohol koji bi mogao poslužiti i kao zamjena za sadašnje izvore energije. Eto, projekt s dr. Đermanovićem mi jako odgovara. Vjerojatno nećemo ubrzo uspjeti, no ako uspijemo, problem energije bio bi riješen na duge pruge za cijelo čovječanstvo, posebno za siromašne dobro “osunčane” zemlje. Čim pretvorimo vodu u alkohol, javit ćemo najprije Slobodnoj Dalmaciji!
Svojedobno je spektakularno najavljivana suradnja Vašeg instituta s Billom Gatesom. Hoće li se ona i dogoditi?
- To ćemo doznati krajem ovog mjeseca, kada ćemo se u Splitu sastati s osnivačem Future centara, tzv. Centara budućnosti, profesorom ekonomije Leifom Edvinssonom i državnim tajnikom za E-Hrvatsku Miroslavom Kovačićem. Future centri, koje, među ostalima, financira i Gates, bavili bi se ekonomijom znanja, inovacijskim stvaralaštvom te simulacijom uvjeta za kvalitetan život. Kada mi je profesor Edvinsson u Parizu predstavio projekt Centara budućnosti, bio sam oduševljen planom njegovanja kreativnog duha te sam odmah zamislio MedILS kao jednog od najuglednijih svjetskih centara budućnosti. Ja sam neizlječivi optimist.
Najavili ste nastavak istraživanja vezanih uz bakteriju Deinococcus radiodurans, u kojoj ste otkrili mehanizam koji joj omogućuje da “uskrsne” i vrati se u život nakon smrtonosnih doza zračenja. Možete li nam otkriti o čemu će ovisiti nastavak istraživanja i što ćete dalje konkretno raditi?
- Ovaj znanstveni projekt mi je posebno drag, baš kao i suradnici na projektu: doktori Ksenija i Davor Zahradka s dvije znanstvene novakinje - jedna na Institutu “Ruđer Bošković”, a druga u MedILSu - te dr. Anita Kriško u MedILS-u i dr. Dea Slade u Parizu. Nastavak naših istraživanja na bakteriji Deinococcus radiodurans dao je dovoljno rezultata za dvije nove publikacije. Naime, otkrili smo koji je gen/protein odgovoran za visoku preciznost popravka DNK i utvrdili smo i redoslijed biokemijskih reakcija tijekom popravka kromosoma oštećenih ekstremno visokim dozama gama-zračenja. Zahvaljujući posebnom mehanizmu popravka DNK, ova bakterija preživi zračenja tisuću puta veća od onih koja su smrtna za ljudske stanice. Anita Kriško će raditi na megaprojektu kompletne identifikacije svih biosintetskih procesa tijekom povratka u život bakterije Deinococcus radiodurans ozračene s milijun rad jedinica gama-zračenja. Sljedeći izazov je eksploatacija ovog procesa popravka DNK u svrhu “sintetske biologije” - nove znanosti kreiranja mikroba koji ne postoje u prirodi jer su konstituirani od gena brojnih bioloških vrsta. Svrha ovog projekta je biosinteza sasvim novih kemijskih spojeva (lijekova) i biokonverzije energije.
Znanstveni lideri
Na MedILS-u je danas okupljena i više nego respektabilna znanstvena ekipa. Možete li nam najaviti neko novo ime koje bi moglo uskoro “zauzeti” laboratorij na Marjanu?
- Početni uspjeh u privlačenju vrhunskih znanstvenika u MedILS me oduševljava jer demonstrira učinkovitost strategije po kojoj je najvažnije izabrati znanstvene lidere te ih pustiti na miru da sami kreiraju svoje istraživačke projekte na kojima će raditi kolege u MedILS-u i izvan njega. Robert Altman je pri dodjeli Oscara za životno djelo rekao: Očekujem od mojih glumaca da me iznenade i zato im ne mogu reći kako će to postići. U MedILS-u želim imati kolege koji će me iznenađivati svojim idejama i rezultatima. Moja odgovornost je kreacija znanstvene kulture MedILS-a, atmosfere slobode i intelektualne hrabrosti koja stimulira individualnu kreativnost drugih, posebice mladih kolega, a nadam se da ću i ja njih ponekad iznenaditi. Ponosim se činjenicom da projekt MedILS okuplja elitu hrvatskih znanstvenika iz inozemstva, barem u domeni bioloških znanosti: Ivan Đikić, Dimitri Krainc, Nenad Ban, Igor Štagljar, Bojan Žagrović i Anita Kriško.
MedILS konačno ima svoj upravljački tandem: poslovnog i znanstvenog direktora. Poslovni direktor je Boris Januška, koji nam je došao s iskustvom u menadžmentu iz Hrvatske poštanske banke. Znanstveni direktor je 32-godišnji dr. Bojan Žagrović koji je diplomirao kemiju na Harvardu, doktorirao biofiziku na Stanfordu i proveo dvije postdoktorske godine na čuvenom ETH politehnikumu u Zurichu (na kojem su Nobelovu nagradu iz kemije dobili Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog). Odgodio je prihvaćanje docentske pozicije u SAD-u da bi se odazvao izazovu znanstvene avanture u MedILS-u.
Dr. Anita Kriško je prva znanstvenica koja je stigla u MedILS, u veljači, direktno iz uglednog pariškog laboratorija za bioinformatiku, gdje je provela dvije postdoktorske godine. Ona će biti komentor s 29-godišnjim profesorom Ivom Sbalzarinijem, najmlađim profesorom u povijesti ciriškog ETH-a, institucije s 24 Nobelove nagrade, u grupi “Računarska biofizika” pridruženoj Sbalzarinijevom laboratoriju u Zürichu. Doktorantica Tamara Miloševic doslovce danonoćno radi s docentom zagrebačkog PBF-a dr. Ivanom Svetecom na projektu “Genetika smrti u kvasca”. Na MedILS-u se već govori engleski jer su volonterskim radom počeli mladi Englez Mark Price i Amerikanka Shelley Campbell-Pranic koja dolazi sa Sveučilišta Thomas Jefferson u Philadelphiji.
Znanstvenici MedILS-a trenutačno rade na tri velika projekta, a uskoro se očekuje početak projekta prof. Krainca. Što možemo očekivati?
Zahvaljujući Bojanu Žagroviću MedILS postaje, uz Stanford, drugi centar u svijetu koji će koordinirati takozvano distribucijsko računanje, koje upravlja radom 200 tisuća osobnih računala diljem cijelog svijeta, u projektima simulacije dinamične strukture proteina - radnih molekula života. S Anitom Kriško počet će i sa simulacijom strukture proteina bakterije Deinococcus radioduransa koji su očito vrlo otporni na zračenje i dehidraciju. Golemi računarski server za Bojana je stigao prošlog tjedna velikodušnošću gospodina Ivana Spelića iz tvrtke BCC Services, jednog od prvih sponzora MedILS-a.Prof. Ivan Đikić sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu će, u suradnji s dr. Janosem Terzićem sa splitskog Medicinskog fakulteta, već ovog ljeta organizirati grupu “Stanična biologija tumora”. Dr. Dimitri Krainc, profesor neurobiologije na harvardskom medicinskom fakultetu, već je za MedILS osigurao novac iz europskih fondova za istraživanje molekularne osnove neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove, Parkinsonove, Huntingtonove...Projekt “Genetika smrti u kvasca” osmislili su dr. François Taddei, moj kolega iz Pariza, i dr. Ivan Svetec iz Zagreba, i to baš u MedILS-u za vrijeme prošloljetne škole “Kreacija interdisciplinarnih znanstvenih projekata”. Naziv zvuči ezoterično, ali to je prvi projekt ikada koncipiran koji bi nam - analizom 1120 gena kvasca - trebao otkriti sve osjetljive proteinske “mete” za usmrtiti tu živu stanicu.
Veselica petkom
 Možda će jednog dana novi antibiotici i kemoterapije raka biti rezultat ovog istraživanja?
- Možda upoznamo i neke od putova starenja zahvaljujući specifičnim mutacijama koje uzrokuju staničnu smrt tek nakon velikog broja staničnih dioba. Važno je za sada ništa ne obećati. François je kupio ključnu opremu (mikromanipulator i inkubator) od svoje nagrade, što je omogućilo početak rada tandema Tamara-Ivan prije dva mjeseca. Do sada su već analizirali više od 560 gena, što je četiri puta brže nego što je bilo predviđeno francuskim ritmom rada! Ali kada pogledam u laboratorij u dva ujutro, redovno su još pri mikroskopu! To ih, ipak, ne sprječava da nam skuhaju paštu s tunjevinom...
Kažu mi kako se po Zagrebu priča da petkom pečemo ribu i igramo na balote. Nego šta! Ne samo to, nego se i smijemo ko ludi i pjevamo uz gitaru. Jer kada se radi i po 15 sati dnevno, dobro je pritom sačuvati zdravlje. Sve to čini kulturu rada i ophođenja bez koje je teško postići dugoročnu suradnju i produktivnost.
Ne prodaje se magla danonoćnim radom
Jeste li riješili problem financiranja Instituta?
- Početkom ove godine, pod pokroviteljstvom predsjednika Vlade dr. Ive Sanadera, a u organizaciji Emila Tedeschija, predsjednika HUP-a, predstavnici poslovne zajednice Hrvatske potpisali su Povelju o partnerstvu kojom se osigurava da će MedILS kao globalni projekt s europskim i mediteranskim kulturnim zasadama postati jedinstveno interdisciplinarno i internacionalno okruženje. Poslovna zajednica, koju čini 28 najvećih hrvatskih kompanija, obvezala se da će sustavno potpomagati znanstvena istraživanja i edukaciju u MedILS-u, osiguravši tako sredstva za funkcioniranje “hladnog” pogona Instituta za sljedećih pet godina. Također, Vlada je odobrila sredstva iz državnog proračuna za ovu godinu za nabavu opreme za laboratorije.
U fazi realizacije smo još jedne stavke, a to je financiranje studenata koji bi radili svoje doktorske i postdoktorske radove na MedILS-u. Veliki partner u ovom segmentu je Grad Split, koji će stipendirati studente. Svi u Institutu smo ponosni na velikodušne donacije brojnih relativno malih obiteljskih tvrtki čiji su vlasnici kroz osobno iskustvo prepoznali inovacijsku i edukativnu strategiju MedILS-a. Ne ljuti nas što ljudima bez produktivnog radnog iskustva ta strategija može izgledati kao “prodavanje magle”. No, ne prodaje se magla danonoćnim radom na vlastitim projektima. Molimo za malo strpljenja jer će konačno ipak samo međunarodno priznati uspjesi u istraživanju i u znanstvenoj edukaciji donijeti sud o opravdanosti MedILS-a.
 Kakvi su danas odnosi MedILS-a i Miroslava Radmana s ministrom Draganom Primorcem?
- Naši odnosi su sada zdravi i korektni, na moje zadovoljstvo. Prešli smo preko svih nesuglasica i principijelnih neslaganja, oni su iza nas i najbolje ih je i zaboraviti.
Slobodna Dalmacija
 |
