 Ovu će godinu splitski Odjel za droge zaključiti sa zaista izvanrednim rezultatima. Godinu su započeli hvatanjem dilera kokainom i heroinom, a takav su niz nastavili i tijekom sljedećih mjeseci. Skoro svakog mjeseca inspektori za droge razbijali su po jednu narko grupu i tako grad pod Marjanom barem na kratko ostavljali bez droge. Samozatajni načelnik Ivan Kasum, koji je posljednjih devet godina proveo radeći na istom odjelu od čega tri zadnje u funkciji prvog čovjeka, ne želi posebno isticati ovu godinu kao najbolju jer, kako kaže, uvijek rade istim intezitetom.
- Ne bih se hvalio. Radimo kao i uvijek do sada. Želja nam je do posljednjeg dilera poslati u zatvor i maknuti drogu s ulice. To je ono zbog čega svi radimo ovaj posao.
Za njega je heroin jedna od najopasnijih droga čija i kratkotrajna konzumacija može dovesti do težih i dugotrajnih ovisnosti. Upravo heroin ima primat u Splitu iako za njim puno ne zaostaju ni kanabis, marihuana, hašiš, LSD i kokain. Piz heroina, uličnim žargonom nazvanog "suza", u Splitu zapada 100 kuna, dok gram košta 400 kuna. Zahvaljujući Balkanskoj ruti, koja prelazi preko Hrvatske i opskrbljuje cijelu zapadnu Europu, do droge se u Hrvatskoj lako dolazi, no heroin u Lijepu našu osim tim putem stiže i iz susjedne nam BiH. Baš zbog toga naša policija izvrsno surađuje s policijama susjednih zemalja, a odlična je povezanost i s Europolom i Interpolom. Da koordinacija naše policije sa stranom daje i te kakve rezultate dokaz je nedavna zapljena 81 kilograma kokaina visoke čistoće pronađenog u rujnu u riječkoj luci, a onda mjesec dana kasnije i u kontejneru luke Pireus u Grčkoj. Međunarodna je policija tu odradila lavovski posao i prekinula lanac krijumčarenja droge.
Načelnik Kasum tvrdi kako su u 11 mjeseci ove godine inspektori droga u pet akcija pohvatali 15-ak osoba koji su završili u pritvoru na Bilicama.
- Imali smo velike i opsežne akcije u kojima smo odsjekli važne grane opskrbe heroinom grada Splita. Međutim ti dileri su kao feniksi. Na žalost iz pepela se stvaraju novi koji nastavljaju posao. Mi uhićenjima uzrokujemo tek kraći poremećaj na ulici. Tada droge nestane ili se smanji dotok, ali se brzo stanje i normalizira. Od početka godine smo zaplijenili pet kilograma heroina.
Količina pronađene droge inspektore zapravo ne zamara. Bitno im je da ta droga ne stigne na tržište. I sam načelnik Kasum priznaje da mu je najbitnije tko je zahvaćen krim obradom, te da skupi što više dokaza po važećem Zakonu o kaznenom postupku (ZKP). I naravno, naposljetku da diler završi iza rešetaka.
- Naravno da mi je važno tko "leži" na Bilicama, jer ako je to netko od vodećih dilera u gradu jako je važno da je zatvoren. Količina pronađene droge nije bitna već da mu se dokaže višestruka prodaja, dodaje Kasum.
U želji za što boljom i bržom zaradom dileri svojoj klijenteli miješaju svakakve "koktele", ponekad i smrtonosne. Kako bi dobili na težini, jer od grama heroina mogu napraviti desetak manjih, dileri u njega miješaju sve čega se domognu. Osim materije koja je izgledom i mirisom slična heroinu, pa se s njim i "miksa" kako bi mu povećali težinu, koristi se i kraš ekspres, kana za kosu, brašno, šećer, mišomor, pa sve do željezne piljevine. Tako čistoča uličnog heroina može biti od tek 5 do 35 posto i sve ovisi o tome koliko je ruku prošla droga i koliko je ruku miješalo. Nisu rijetki slučajevi da zbog miješanja droge s drugim sredstvima zna doći do naglog overdoziranja među ovisnicima zbog čega su neki to platili i glavom.
Split je nekada konstantno imao biljeg grada slučaja, grada u kojem droga vodi glavnu riječ i u kojem se umire od predoziranja. Danas je situacija ipak nešto drugačija, bolja, i govori u prilog stalne borbe protiv te pošasti. Izgleda kako se nešto manje umire na gradskim cestama i kako je broj ovisnika gotovo identičan brojevima u drugim gradovima.
- Ne dozvoljavam termin "grad slučaj" jer mi je to skroz neshvatljivo. Neka mi netko da formulu kako se to izračunava ili se to vodi po broju ovisnika. Ne znam, ali se ne bih složio s tom formulacijom. Smatram da Split nije najugroženiji u zemlji, a i ne mogu ga nigdje svrstati. Ne znam koliko trenutno imamo ovisnika, ali pretpostavljam da je tamna brojka velika, kao uostalom i svugdje drugdje.
Odjel za droge izvrsno surađuje s građanima. Dojavljuju im za mjesta gdje se dila, osobe koje prodaju i druga sumnjiva ponašanja. U principu na svaku se dojavu reagira i iz nje se zna "izroditi" kakva krim obrada. Najviše se posljednjih godina napravilo na tome da se dileri maknu sa školskih igrališta i ulica. To je inspektorima prioritet. Drogu učiniti nedostupnom, a dilere što više udaljiti od djece. U tome im znatno pomaže temeljna policija. Kasum vjeruje da se droga ne može skroz suzbiti jer u tome nije uspjela niti jedna država, pa ni one zemlje koje za nju imaju propisanu smrtnu kaznu.
- Ali je možemo učiniti teško dostupnom. To znači da kad jedno dijete odluči eksperimentirati sa drogom i stavi 100 kuna u džep, te je ode u grad kupiti da neće naći mjesto gdje će moći doći do nje. U tom se pravcu već dosta napravilo. Manje je punktova i manje dilerskog muvinga.
Zahvaljujući Lions klubu i dr. Borbenu Uglešiću Odjel za droge posljednje dvije godine dobiva opremu i tehnička sredstva. Izvrsno surađuju s državnim odvjetništvom, istragom i Zavodom za bolesti ovisnosti, a načelnik Kasum poručuje da će surađivati sa svima samo da još dilera završi tamo gdje im je mjesto - u zatvoru.
TESTIRANJE URINA
Roditelji koji posumnjaju da se njihovo dijete drogira najbolje je da ih testiraju na urin jer taj test može pokazati i nalaz unatrag tri mjeseca. Može se kupiti u ljekarnama i jednostavan je za uporabu.
Neki od znakova da osoba koristi amfetamine su: hiperaktivnost, može izdržati budan nekoliko dana, a potom spavati tri dana u komadu. Kod heroinskih ovisnika: oni su depresivni, bezvoljni, razvlače riječi, zjenice očiju im se šire i skupljaju.
KOKAIN U INTERNET KAFIĆU
U siječnju je Odjel uhitio osobu s manjom količinom heroina i kokaina, ali velikom oružja i streljiva. Dva mjeseca kasnije u internet kafiću još jedna veća zapljena pola kilograma kokaina vrijednog 280.000 kuna. Ispred splitske bolnice inspektori su u travnju uhitili muškarca koji je kuriru trebao predati nešto više od pola kilograma heroina, a nekoliko dana kasnije palo je novih, pola milijuna kuna vrijednog heroina, u zajedničkoj akciji policije i USKOK-a. Tada je uhićeno devet osoba među kojima su bile i dvije žene. Sredinom kolovoza pao je i narko lanac na Brdima kod kojega je pronađeno heroina vrijednog oko 115.000 kuna. Najveća zapljena kokaina u ovoj godini bila je krajem rujna kada je policija otkrila 6,5 kilograma kokaina koji se na tržištu procjenio na oko 270.000 kuna.
BALKANSKA RUTA
Balkanska ruta je tradicionalni put od Afganistana za zapadnu Europu, koji vodi od Irana preko Turske u zemlje Balkana i preko njih u ostale zemlje zapadne Europe. Dio droge na svom putu ostaje kod lokalnih narkomafijaša. S glavne Balkanske rute postoje manje ceste koje vode u Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Srbiju, Mađarsku, Češku, Crnu Goru i ostale zemlje. Druga ruta ide iz Afganistana preko Azije, Sovjetskog saveza i Rusije, a onda opet u Zapadnu Europu.
PRAVO NA HEPTANON
Ovisnici koji su zatražili pomoć u liječenju od ovisnosti imaju pravo na zamjenu, točnije Heptanon, ili legalnu drogu kako je omiljeno zovu, a dobivaju je kod svog liječnika opće prakse. Koristeći priliku ovisnici kod liječnika odlaze petkom i uzimaju terapiju sve do ponedjeljka, a onda je prodaju kako bi kupili piz heroina. Naime, tableta heptanona zapada 10 kuna, a neki ovisnici vikendom znaju dobiti i do jedne table (10 tableta) što na narkotržištu košta 100 kuna ili cijena piza heroina. Po Kaznenom zakonu Heptanon se ne smije posjedovati, pa tako policija protiv ovisnika kod kojeg pronađe Heptanon obvezno podnosi kaznenu prijavu zbog posjedovanja.
Glas Dalmacije
 |
