|
Josip Botteri Dini: Moje slikarstvo počelo je na Rivi |
|
|
|
|
Administrator
|
|
Friday, 22 February 2008 |
Bivšeg gradonačelnika Splita Nikolu Grabića u radu
oko preinaka Rive podržava i savjetuje niz uglednih splitskih
intelektualaca, od povjesničara umjetnosti, slikara preko prometnih
stručnjaka do diplomiranih arhitekata, okupljenih u "Stručni savjet".
Udružili su se po pitanju struke, ali i kao građani koji su odrasli na
splitskoj šetnici i emotivno vezani za nju, ne za beton i asfalt, ne za
puku vizuru nego značaj. Za život koji je Riva značila...
- Ljubav prema baštini me nagnala da se pridružim radu stručnog
savjeta, ali i ljubav prema životu kojeg je Riva imala. Pokušat ću
pomoći da ga vratimo na nju! - objasnio je razloge svog angažmana
akademski slikar Josip Botteri Dini.
- Od malih nogu otac me s braćom vodio na Rivu, sjeli bi na šentadu i
slikali. Slikali što vidimo, a bilo je mnogo toga za vidjeti i
osjetiti. Kad se okrenem unazad, mogu reći da je tamo počelo moje
slikarstvo. Vjerujte mi, ovom Rivom prođem samo kad moram, prije je
možda bila "štracasta" da se tako izrazim, ali imala je nadu i dušu...
- sjetno je dodao Botteri Dini.
Profesor emeritus povijesti umjetnost Tomislav Marasović
koji je sa svojom sadašnjom suprugom pred 50 godina ponosno šetao preko
Rive također rijetko i nevoljko danas prođe preko nje, ali je
optimističan zbog početka promjena i vjeruje da će uspjeti namjera
prilagodbe Rive s kontekstom u koji je smještena.
"Kao urbanist i građanin znam da je Riva svjetski raritet", bez dvoumljenja će diplomirani arhitekt Draško Bižaca.
- Ugledni arhitekti primijetili su da je Dubrovnik lijep, a Split
jedinstven jer se život u njemu razvijao od samih početaka, od korijena
- Palače i prostora ispred - Rive, čuvajući povijest do dana današnjeg.
Čuvajući povijest i život. Nije ona zalud proglašena tinelom, ona jest
dnevni boravak Dioklecijanovoj palači. Umire nam centar grada, umire
upravo zbog ovog izgleda koji joj je ubio život. Ovi držači tendi meni
predstavljaju gigantsku čeličnu bogomoljku. Kako bogomoljka jede mrave,
tako su i ovi nosači usisali sve nas - argumentirao je Bižaca svoje
stavove.
Krajobrazni arhitekt Dražen Grgurević krivi
ocjenjivački sud za "kupljenu lošu robu", ali kako se prošlost ne može
vratiti, angažirao se s ciljem vraćanja mediteranskog ozračja kojeg smo
imali, a nova ga je šetnica odbacila. Međutim, postoji i jedan
egoističan razlog priključivanja:
- Svaki put kad prođem Rivom doživim šok i moram uzeti nešto za
smirenje, pa više ni ne prolazim - duhovit je Grgurević koji je ipak
optimističan glede reprojektiranja i vraćanja povijesnog i kulturnog
značaja Rivi.
GlasDalmacije.com
 |
