Split-Online.com
Sunday
Jul 06th
Veličina slova
Naslovnica 
Vijesti Znanost, tehnologija 5 izuma koji će nam promijeniti život
Vijesti Znanost, tehnologija 5 izuma koji će nam promijeniti život | 5 izuma koji će nam promijeniti život |
|
|
|
| Robert | |
| Petak, 04 Travanj 2008 | |
 Kao i svake godine početkom proljeća, najstariji svjetski
tehnološki časopis Technology Review objavio je listu deset novih
tehnologija koje mnogo obećavaju. Riječ je o tehnologijama za koje
uredništvo Technology Reviewa smatra da će najvjerojatnije izmijeniti
način na koji živimo. Među “10 Emerging Technologies 2008.” Technology
Review uvrstio je i WiTricity, koncept bežičnog prijenosa energije koji
je razvio mladi hrvatski fizičar Marin Soljačić. Taj je koncept prošle
godine privukao veliku pozornost svjetskih medija.
No, mnoge od novih top-tehnologija praktički su tek rođene i poznate su uskom krugu stručnjaka pa za njih nemamo odgovarajuće hrvatske nazive. Među TR 10 ove su godine: modeliranje iznenađenja, atomski magnetometri, offline web primjene, grafenski tranzistori, nanoradio, bežični prijenos energije, probabilistički čipovi, “connectomics”, “reality minining” te enzimi za razgradnju celuloze. Izabrali smo pet ovogodišnjih top-tehnologija. 1. Bežični prijenos energije Fizičar Marin Soljačić s Massachusetts Institute of Technology (MIT) radi kako bi nas odveo u svijet bežičnog prijenosa energije, navodi Technology Review. Časopis podsjeća da je  krajem
19. stoljeća Nikola Tesla došao na ideju bežičnog prijenosa električne
energije te je u tu svrhu osmislio projekt 57 metara visokog antenskog
tornja na Long Islandu, koji je propao zbog nedostatka novca.
Iznerviran svojim mobitelom čiji ga je zvuk pražnjenja učestalo budio
noću, Marin Soljačić počeo je prije nekoliko godina razmišljati kako bi
se mobitel mogao puniti sam od sebe. Naposljetku se dosjetio
rezonancije, fizikalnog fenomena kod kojega neki predmet počinje
titrati kada se pobudi frekvencija njegova vlastitog titraja. Zajedno s
kolegama Johnom Joannopoulosom, Peterom Fisherom
i tri studenta Soljačić je uspješno demonstrirao bežični prijenos
energije na udaljenosti od dva metra i sa žaruljom snage 60 W.
Učinkovitost prijenosa energije bila je 50 posto. - Idealno bi bilo da
je učinkovitost 100 posto, ali realno bi 70 do 80 posto bilo dovoljno
za tipičnu primjenu - rekao je Soljačić čiji bi koncept WiTricity mogao
naći primjenu kod mobitela, laptopa, MP3 playera i sličnih uređaja.
WiTricity je privukao pozornost elektroničke i automobilske industrije,
a američko ministarstvo obrane, koje potpomaže istraživanje, nada se da
bi se to moglo iskoristiti kao način na koji će vojnici automatski
puniti baterije. Niz uglednih medija uvrstio je WiTricity među najveća
znanstveno-tehnološka postignuća 2007. godine: New York Times proglasio
ga je jednim od 70 najgenijalnijih, Scientific American svrstao ga je
među 50, Discovery među 100 najvećih otkrića, a Johnatan Fildes,
BBC-jev novinar specijaliziran za tehnologiju, Soljačićev je izum
uvrstio u top-izbor tehnologija s najvećim impactom 2007. godine.2. Enzimi za celulozu Gotovo sav etanol u SAD-u proizvodi se iz škroba kukuruznih zrna. No, stručnjaci smatraju da 
bi u budućnosti glavni izvor za dobivanje etanola mogla postati
celuloza. Biogorivo iz celuloze ima niz prednosti nad benzinom i
etanolom iz kukuruza. Primjerice, izgaranjem celuloznog etanola umjesto
benzina, razina emisije stakleničkih plinova iz automobila mogla bi se
smanjiti 87 posto. Usporedbe radi, etanol iz kukuruza pridonosi
smanjenju emisije od 18 do 28 posto. Osim toga, celuloza je najobilniji
organski materijal na Zemlji. Ipak, nije sve tako dobro jer su svi
postojeći procesi za dobivanje etanola iz celuloze još uvijek preskupi
da bi bili isplativi u praksi. Brojne kompanije stoga se natječu kako
bi našle što jeftinije rješenje koje bi omogućilo jeftinu i učinkovitu
razgradnju celuloze. Frances Arnold iz
Kalifornijskog instituta za tehnologiju (Caltech) smatra da je ključ u
dizajniranju učinkovitijih enzima za razgradnju celuloze. Ti bi enzimi
bili proizvedeni pomoću mikroorganizama koji pretvaraju škrob u
biogorivo. 3. Modeliranje iznenađenja Mnogo toga u našem životu zasniva se na prognozama: koji će dio Hrvatske idući put  pogoditi
olujno nevrijeme, kako će se ponašati dionice HT-a tijekom 2008.
godine, pa i tko će pobijediti na predsjedničkim izborima u Americi jer
se to uvelike odražava na ostatak svijeta. Iako postojeći kompjutorski
modeli mogu predvidjeti niz događaja s priličnom točnošću, iznenađenja
su stalno prisutna i vjerojatno ih nikad nećemo moći eliminirati. No, Eric Horvitz iz
Microsoft Research smatra da koristeći tehniku “modeliranja
iznenađenja” neočekivane događaje uvelike možemo minimizirati.
Pojednostavljeno, riječ je o tehnici koja kombinira baze podataka i
kompjutorsko učenje kako bi se pomoglo ljudima da uspješno svladaju
iznenadne događaje. Horvitz i njegovi suradnici “modeliranje
iznenađenja” već su primijenili u stvarnom životu u obliku sustava za
predviđanje prometa u Seattleu. SmartPhlow, kako se zove taj sustav,
koristi se putem sobnog kompjutora ili dlanovnika (ručno računalo).
Koristeći gradsku kartu na kojoj su zatrpane prometnice prikazane
crvenom bojom, a relativno prohodne zelenom, SmartPhlow prikazuje
prometne uvjete u Seattleu. No, većina ljudi ionako zna da se u vrijeme
najveće gužve nije lako probiti najgušćim prometnicama, a uređaj koji
će to stalno pokazivati može biti iritantan. Stoga su Horvitz i njegovi
kolege dodali softver koji korisnike SmartPhlowa upozorava samo kad se
dogodi nešto neočekivano, primjerice kad se stvori prometna gužva u
vrijeme kad to nitko ne očekuje ili neki prometni čep u nekom trenutku
iznenada postane prohodan. Eric Horvitz, međutim, smatra da bi se
“modeliranje iznenađenja”, osim u prometu, moglo primijeniti i na niz
drugih područja, uključujući preventivnu medicinu, biznis, financije,
vojno planiranje, politiku i predviđanje konflikata. 4. Grafenski tranzistori Tijekom posljednja dva desetljeća brzina kompjutora znatno se povećala. Ipak, zbog fizikalnih ograničenja silicija kompjutori zasnovani na tom elementu teško će u budućnosti  moći povećati svoju brzinu. Stoga Walter de Heer,
profesor fizike na Georgia Techu, smatra da se trebamo okrenuti
grafenu, ugljikovu materijalu koji se nalazi u običnoj grafitnoj
olovci. Teoretičari su već prije predviđali da bi se grafen, materijal
debljine jednog atoma ugljika, mogao koristiti u tranzistorima koji bi
bili više od stotinu puta brži od današnjih silicijskih tranzistora.
Walter de Heer prije nekoliko je mjeseci na jednoj konferenciji u
Washingtonu izvijestio o nizovima od stotina grafenskih tranzistora u
jednom čipu. Pritom se koristio tehnikama koje se danas rabe u
proizvodnji silicijskih čipova. - To je razlog zašto ljudi iz
industrije motre što mi radimo. Mi smo skrojili grafenske čipove
koristeći u osnovi iste metode koje se koriste kod silicijskih čipova.
To za njih ne izgleda kao znanstveni, nego kao tehnološki projekt -
rekao je Walter de Heer čija je istraživanja jednim dijelom financirao
Intel. Osim Intela, velik interes za grafen pokazuju i kompanije
Hewlett-Packard i IBM, koje su počele istraživati potencijane
mogućnosti primjene grafena u budućim proizvodima. Iako su ti
tranzistori još daleko od konačne primjene, uvjerljiv su dokaz da bi se
grafen uvelike mogao koristiti u elektroničkoj industriji. Osim što bi
se mogao koristiti u proizvodnji novih, bržih kompjutora, grafen bi
primjenu mogao naći i kod komunikacijskih čipova te različitih imaging
tehnologija koje iziskuju ultrabrze tranzistore. 5. Atomski magnetometri  Magnetska
su polja posvuda, od ljudskog tijela do minskih polja, a čak i proteini
stvaraju vlastita magnetska polja. I danas se raširene tehnike poput
magnetske rezonancije (MRI), koja nam priskrbljuje čudesno detaljne
slike tijela, i nuklearne magnetske rezonancije (NMR), koja se posebno
koristi u organskoj kemiji, zasnivaju na magnetskim informacijama. No,
MRI i NMR uređaji koji se danas koriste, uglavnom su skupi i
stacionarni. Oni, pak, koji su prijenosni i relativno jeftini, nisu
dovoljno osjetljivi. Međutim, John Kitching,
fizičar iz Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju u Boulderu,
razvio je male magnetske senzore koji su gotovo jednako osjetljivi kao
njihove velike i skupe inačice. Veličine su zrna riže i male su snage,
a nazvani su atomskim magnetometrima. - Oni su jednostavne
konfiguracije, ali ekstremno velike osjetljivosti - rekao je John
Kitching koji smatra da bi atomski magnetometri mogli imati široku
primjenu. Pomoću njih moglo bi se lako detektirati zakopane bombe i
mine. Atomski bi magnetometri mogli revolucionalizirati postojeće MRI I
NMR uređaje koji se zasnivaju na moćnim, ali skupim magnetima.
Liječnici bi mogli koristiti MRI i kod pacijenata s pacemakerima i
ostalim metalnim implantatima koji ne mogu biti izloženi jakim
magnetima.Jutarnji list |
| « Prethodna | Sljedeća » |
|---|
Vaši komentari
"Carevo novo ruho" u Gradskom kazalištu mladihDodaj komentar | Cijeli članak
Počinju upisi u srednje škole i na fakultete
Dodaj komentar | Cijeli članak
Počinju upisi u srednje škole i na fakultete
Dodaj komentar | Cijeli članak
Počinju upisi u srednje škole i na fakultete
Dodaj komentar | Cijeli članak
Počinju upisi u srednje škole i na fakultete
Dodaj komentar | Cijeli članak
Popularne vijesti
- Snimljen grupnjak "Mala Mare"
- Anoreksija - put u smrt
- Počinju upisi u srednje škole i na fakultete
- Najbolje web stranice za koje niste znali
- Jeftini letovi promijenili Europu
- Gdje za doček Nove godine?
- Gdje za doček Nove godine?
- Svjetsko prvenstvo u strip-pokeru
- U Big Brother kući ima sexa
- Svi na dionice Ine