 Ivan Kuret će za koji dan (17. svibnja) upisati punih deset mjeseci otkako je u gradonačelničkoj fotelji Splita. Naslijedio ju je od svoga stranačkog kolege hadezeovca Zvonimira Puljića, od kojega se, očito, bolje slaže s koalicijskim partnerima Listom Velog mista, koji ga ne prozivaju. Splitska oporba, pak, Kuretu zamjera da je premlak i prefin. Točnije rečeno, smatraju da dobrim manirama krije nerad i nesposobnost. S Kuretom smo porazgovarali o napravljenom u proteklih deset mjeseci, o projektima koji su obećani pa zaboravljeni i planovima što će se učiniti u preostaloj godini, do novih izbora.Ne slažem se da je rasvjeta na rivi loša. Rasvjeta je vrhunska! Na međunarodnim konvencijama istaknuta je kao uspješno rješenje.
VL: Što se, prema vašem mišljenju,
najvažnije dogodilo u Splitu za vašega mandata?
KURET: Za grad Split najvažniji projekt je početak gradnje
sportsko-poslovnog kompleksa u Lori. Otvorili smo i centralni objekt
Gradske knjižnice Marka Marulića te Kuću slave splitskoga sporta, što
me posebno veseli. Time smo postavili smo temelj za budući Muzej
sporta, koji će postati atrakcija po kojoj će Split biti prepoznatljiv.
Istaknuo bih, iako nije izravno vezano uz rad Poglavarstva, početak
obnove hotela Marjan i Split. Tu su i otvaranje hotela Atrium,
završetak arhitektonskog natječaja za hotel Ambasador te hotel
Dražanac. Te stvari govore da je grad živ. Ulaganja u turizam nisu
kratkoročna, to znači da onaj tko ulaže ima povjerenja u sredinu u koju
investira. Zato je to važno istaknuti jer pokazuje ozračje u Splitu,
koje je optimistično.
VL: Bili ste dogradonačelnik Splita,
sada ste gradonačelnik. Jeste li znali što vas čeka ili je bilo
iznenađenja?
KURET: Velika je razlika. Sve su oči uprte u gradonačelnika. Znao sam
dobro što me čeka tako da nije bilo nikakvih iznenađenja.
Ipak, svaki dan je novi i uvijek se mora naći odgovor na nova
iskušenja. To je normalno, živimo u velikome gradu koji uz pozitivne
trendove ima i puno problema.
VL: Koji su ključni problemi u Splitu?
KURET: Nedostatak stambenog prostora za mlade obitelji, to je najveći
problem. Kvadrat stana u Splitu je jako skup i za europske kriterije, a
kamoli za naš standard. Stan je temeljni preduvjet za formiranje
obitelji i planiranje budućnosti, a mi želimo biti grad koji će privući
mlade da ovdje žive.
Drugi problem su velike gužve i problemi u prometu. To je, s obzirom na
porast broja automobila, svjetski problem na koji je teško naći odgovor
preko noći. To će u kontinuitetu biti obveza i zadatak svih budućih
gradskih uprava. U širem smislu to znači da Split mora kao centar
regije surađivati sa svim susjedima, uklopiti se u prometnu
infrastrukturu šire sredine, pa i dio najmanjeg kvarta. Pri tome mislim
na željeznicu, cestovni, pomorski i avionski promet.
VL: U koalicijskom sporazumu Liste
Velog mista i HDZ-a su i projekt POS-a, podzemne garaže, preseljenje
Željezničkog kolodvora, što bi riješilo probleme o kojima govorite.
Koliko je izvjesno da će se do kraja vašeg mandata, još godinu dana je
ostalo, ti projekti pokrenuti?
KURET: Već se nešto napravilo. Projekti ne počinju onoga trenutka kada
na teren izađu građevinari i bageri, tada je sve gotovo. Pitanje
rješavanja parkinga je velik problem. Ima nekoliko dimenzija njegova
rješavanja. Jedan je gradnja garažnog prstena oko starog grada. Ta je
vizija starija od 20 godina, a riječ je o Starom placu, Ujevićevoj
poljani, Centru Bonačić. Mi smo, što se projekata tiče, Centar Ujević
završili, kreće prvo Manđerova ulica, a ovaj drugi dio, u kojemu je i
garažni dio, nešto kasnije.
VL: Je li se odustalo od podzemnih
garaža ispod Trga dr. Franje Tuđmana?
KURET: Nije. Osobno nisam nikada vidio problem u tome. Studije koje su
radili neovisni stručnjaci pokazale su da je na području zapadne obale
broj nepropisno parkiranih automobila danas u svako doba dana veći od
planirane gradnje podzemnih garaža. Na zapadnoj obali planiramo
proširenjem obale osigurati dodatnih 400 parkirališnih mjesta, a ispod
hotela Dražanac 100-injak. Time bi problem parkinga u tome dijelu grada
bio riješen. Kada govorimo o garaži ispod Trga dr. Franje Tuđmana,
pitanje je namjene kome se ta garaža gradi, je li za javni promet ili
za stanare. Ako želimo revitalizirati stari grad, moramo voditi računa
da ljudi koji obnavljaju kuće u Varošu nemaju gdje parkirati auto.
 VL: Što je s POS-om?
KURET: POS nas kao projekt još čeka i s pravom se očekuje od
Poglavarstva da poduzme akciju. Anketni natječaj možemo očekivati
uskoro. Ovaj natječaj je prva faza, njime ćemo dobiti odgovor koji već
znamo, a to je da nam treba puno stanova i da je interes velik. No,
uskoro ćemo uputiti poziv za iskazivanje interesa. POS je predviđen na
Kili i Korešnici. Na Kili je Konstruktor vlasnik i želi raditi stanove.
Zemljište na Korešnici je državno i očekuje nas izrada
prostorno-planske dokumentacije. Vjerujem da će se oba projekta
realizirati barem u onoj fazi da odredimo dinamiku i da dođemo do
konkretnih brojeva, točnije koliko stanova, koliko će koštati i kada se
mogu očekivati.
VL: Što je sa staračkim domom na
Duilovu, i on je dio koalicijskog sporazuma, ovaj put HDZ-a i HSU-a.
KURET: Pregovaramo s MORH-om, uskoro ćemo imati još jedan sastanak.
Vjerujem da ćemo naći rješenje. Važno je istaknuti da je Grad kroz
prostorno-plansku dokumentaciju omogućio gradnju domova za stare i
nemoćne. Tako je pri završetku Dom sestara Matošić. Kreće se u gradnju
velikoga doma između dvije bolnice, potom SEM gradi još jedan dom. U
idućih godinu-dvije, bez Duilova ćemo imati tri nova doma, i to visoke
kvalitete i razine usluge.
VL: Što još planirate do kraja mandata?
KURET: Ovogodišnji proračun je infrastrukturni. U prvome planu nam je
gradnja novih prometnica. Kavanjinova, Bihaćka, Manđerova...
VL: Što je s putem za novo rodilište?
KURET: On se radi, a hoće li biti gotov na vrijeme, ne znam. Ima dosta
problema, izvođač je u radovima, a mi nismo riješili još sva pitanja s
vlasnicima. Ide polako, mora se prihvatiti da tamo žive i rade ljudi.
Oni su u delikatnoj, stresnoj situaciji, to treba poštovati i imati
maksimalno razumijevanja za sve, ali nitko neće biti oštećen. Svima nam
je u interesu napraviti tu cestu.
VL: Inače, kakvi su odnosi gradske
uprave i vas s građanima? U prvome planu su afere zbog izmjene GUP-a,
na koje Ministarstvo u cijelosti nije dalo suglasnost, prosvjed
građana, peticija za rivu?
KURET: Imamo dobar i korektan odnos s građanima bez obzira na dojam
koji se može steći prateći neke medije. Peticija i prosvjeda je bilo,
ali ako pogledamo korektno kakva je bila tendencija tih akcija i odaziv
građana, onda ja tu ne vidim neki problem. Većina pitanja koja su bila
sporna za prosvjednike nastala su zbog neinformiranosti ili zbog
serviranja krivih informacija. Dijelim odgovornost zbog potrebe bolje
informiranosti građana, recimo vezano uz GUP. Postoji želja nekih naših
protivnika, prvenstveno političkih, da naš rad problematizira do
maksimuma. To je dio života.
VL: Građani su se bunili najviše zbog
rive. Radna grupa dala je svoje prijedloge, mogu li se očekivati
konkretnije promjene od izmjene stolova i stolaca?
KURET: Radna grupa izrazila je konkretno nezadovoljstvo štekatima,
tendama, zelenilom i rasvjetom. Zelenilo smo obnovili. Što se tiče
štekata, omogućit ćemo svim ugostiteljima izbor tri tipa. Međutim,
tende su glavni uzrok svih negodovanja. Da bi se promijenile tende,
potrebno je provesti proceduru i prezentirati novo rješenje. Što se
tiče rasvjete, ne slažem se s Radnom grupom, mislim da su kritike u
tome dijelu potpuno neopravdane. Rasvjeta na rivi je vrhunska. Na nekim
međunarodnim konvencijama istaknuta je kao uspješno rješenje urbane
rasvjete. Svatko tko se sjeća kakva je riva prije bila, a kado danas
izgleda riva, posebno s mora s pogledom na zidine i palaču, razlika je
tolika da ju je neumjesno komentirati. Cijeli pogled od mora danas je
prekrasan. Dakle, ne prihvaćam problem rasvjete.
VL: Kada se može očekivati nastavak
rekonstrukcije rive?
KURET: To će biti predmet natječaja. Ja se nadam, što prije, svakako do
kraja godine. Grad mora dobiti odgovore na pitanja vezana za Tuđmanov
trg, hoćemo li Bajamontuša ili ne, kao i rješenja poteza od ulaza u
Podrume do pazara. Taj dio danas nije integriran u prostor, vrlo je
zanemaren.
VL: Koliko su realne ideje o tunelu
ispod rive?
KURET: Puno je rasprava o tome bilo. Do kraja mandata želim dobiti
odgovor na nekoliko pitanja, a jedno od njih je povezivanje zapadne i
istočne obale. Smatram da ta veza mora postojati i da je jedino
rješenje tunel, ali do toga treba doći struka. Treba doći i do odgovora
na pitanje mosta do Kaštela, koji će biti skup, ali čiji sam također
zagovornik.
VL: Kada će se Split mostom spojiti sa
svojim čiovskim dijelom, Slatinama?
KURET: To nije izvjesno. Slatine bi, kao izdvojeno i vrlo interesantno
područje Splita, trebale biti više iskorištene u smislu razvoja i
uređenja. Trenutačno su u izradi dva urbanistička plana za Slatine i ja
nisam zadovoljan dinamikom njihove realizacije, presporo ide.
Urbanistički planovi su preduvjet za rješavanje kanalizacije, uređenje
šetnice, plaža...
VL: Hoće li netko snositi političku
odgovornost zbog dogovaranja s Nadanom Vidoševićem o Kašteletu, koji je
prodao kada je izmijenjen GUP?
KURET: Dogovaranja nije bilo. Urbanizam ne definira vlasničke odnose.
GUP definira Meštrovićev atelijer kao park skulptura i ostale popratne
sadržaje. Nije važno tko je vlasnik. Kad bismo mijenjali GUP radi toga
što je netko drugi postao vlasnik, tek bi se tada moglo govoriti da smo
pogodovali.
VL: A bi li se GUP u tom dijelu
mijenjao da Vidošević gradu nije ponudio galeriju?
KURET: To je sad pitanje, ovisilo bi je li predloženi sadržaj od
interesa za grad. Da je ponuđena stambena zgrada, sigurno ne bi.
Pogledajte danas taj atelijer, vrlo je neugledan, a mi ga želimo
oživiti. Nećemo odustati od ideje da tamo bude park skulptura i da se
obnovi atelijer.
VL: Što je s imenovanjem direktora
Parkova i nasada? Od natječaja su prošle dvije godine?
KURET: Raspisat ćemo novi natječaj jer ovaj stari nije u razumnom roku
realiziran. Poništit ćemo ga i raspisati
novi kada istekne mandat Vesni Podlipec, a to je na ljeto.
Večernji list
 |
