Split-Online.com

Friday
Aug 29th
Veličina slova
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Vijesti arrow Razgovori arrow Josip Botteri Dini: Moje slikarstvo počelo je na Rivi
Josip Botteri Dini: Moje slikarstvo počelo je na Rivi PDF Ispis E-mail
Administrator   
Friday, 22 February 2008
 Bivšeg gradonačelnika Splita Nikolu Grabića u radu oko preinaka Rive podržava i savjetuje niz uglednih splitskih intelektualaca, od povjesničara umjetnosti, slikara preko prometnih stručnjaka do diplomiranih arhitekata, okupljenih u "Stručni savjet". Udružili su se po pitanju struke, ali i kao građani koji su odrasli na splitskoj šetnici i emotivno vezani za nju, ne za beton i asfalt, ne za puku vizuru nego značaj. Za život koji je Riva značila...

- Ljubav prema baštini me nagnala da se pridružim radu stručnog savjeta, ali i ljubav prema životu kojeg je Riva imala. Pokušat ću pomoći da ga vratimo na nju! - objasnio je razloge svog angažmana akademski slikar Josip Botteri Dini.
- Od malih nogu otac me s braćom vodio na Rivu, sjeli bi na šentadu i slikali. Slikali što vidimo, a bilo je mnogo toga za vidjeti i osjetiti. Kad se okrenem unazad, mogu reći da je tamo počelo moje slikarstvo. Vjerujte mi, ovom Rivom prođem samo kad moram, prije je možda bila "štracasta" da se tako izrazim, ali imala je nadu i dušu... - sjetno je dodao Botteri Dini.

Profesor emeritus povijesti umjetnost Tomislav Marasović koji je sa svojom sadašnjom suprugom pred 50 godina ponosno šetao preko Rive također rijetko i nevoljko danas prođe preko nje, ali je optimističan zbog početka promjena i vjeruje da će uspjeti namjera prilagodbe Rive s kontekstom u koji je smještena.

"Kao urbanist i građanin znam da je Riva svjetski raritet", bez dvoumljenja će diplomirani arhitekt Draško Bižaca.

- Ugledni arhitekti primijetili su da je Dubrovnik lijep, a Split jedinstven jer se život u njemu razvijao od samih početaka, od korijena - Palače i prostora ispred - Rive, čuvajući povijest do dana današnjeg. Čuvajući povijest i život. Nije ona zalud proglašena tinelom, ona jest dnevni boravak Dioklecijanovoj palači. Umire nam centar grada, umire upravo zbog ovog izgleda koji joj je ubio život. Ovi držači tendi meni predstavljaju gigantsku čeličnu bogomoljku. Kako bogomoljka jede mrave, tako su i ovi nosači usisali sve nas - argumentirao je Bižaca svoje stavove.

Krajobrazni arhitekt Dražen Grgurević krivi ocjenjivački sud za "kupljenu lošu robu", ali kako se prošlost ne može vratiti, angažirao se s ciljem vraćanja mediteranskog ozračja kojeg smo imali, a nova ga je šetnica odbacila. Međutim, postoji i jedan egoističan razlog priključivanja:

- Svaki put kad prođem Rivom doživim šok i moram uzeti nešto za smirenje, pa više ni ne prolazim - duhovit je Grgurević koji je ipak optimističan glede reprojektiranja i vraćanja povijesnog i kulturnog značaja Rivi.


GlasDalmacije.com
Komentari (0)add comment

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smile
wink
laugh
grin
angry
sad
shocked
cool
tongue
kiss
cry
smaller | bigger

security image
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »


Vaši komentari

Zbog boje za kosu britanska tinejdžerica izgleda kao alien
Ja nemogu da vjerujem u to! Mozda je to sve napravljeno da dobije dobru ostetu od Loreal?!Zasto bas Loreal, najbolja,na...
Dodaj komentar | Cijeli članak

Zbog boje za kosu britanska tinejdžerica izgleda kao alien
A jadna je cura samo htjela obojati kosu! Nije ona ništa kriva! A ovo što je rekla da nikad neće bojati kosu, sumnjam...
Dodaj komentar | Cijeli članak

Junaci obične Hrvatske
Ali Simona Gotovac je misica... Zar to nije veće postignuća nego nastupat na Olimpijadi i osvojit treće misto. Pa zna...
Dodaj komentar | Cijeli članak

Kalašnjikov umjesto kemijske: Gradonačelniče, stan ili život...
Najlakše je sve svoje probleme riješavat nasiljen kad znaš da te zbog toga neće stić kazna. Kad živiš u državi d...
Dodaj komentar | Cijeli članak

Putovanje života dvojice splitskih bikera: motorom oko svije...
Jesu carevi i gotovo...
Dodaj komentar | Cijeli članak